12 korisnih učinaka vježbanja za osobe s autoimunim bolestima

Autoradmin

12 korisnih učinaka vježbanja za osobe s autoimunim bolestima

Tjelesno vježbanje oboljelima od autoimunih bolesti može biti iznimno korisno, ali prevelik intenzitet, volumen i frekvencija tjelesne aktivnosti, kao i odabir neprikladne vrste tjelesne aktivnosti za pojedinu autoimunu bolest  ponekad može dovesti i do pogoršanja simptoma. Stoga se u većini slučajeva ne preporučuju niti visoki intenzitet, niti vrlo dugotrajna opterećenja.

Ipak, korisni učinci tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta (intenzitet pri kojem je još moguće govoriti cijelim rečenicama),  mnogo su veći nego potencijalne opasnosti.

Dobrobiti vježbanja

  1. Trening s otporom potiče povećanje mišićne jakosti čak i kod osoba s degenerativnim promjenama u mišićnom tkivu ili u zglobovima, a veća mišićna jakost, posebno mišića posture, može prevenirati brojne padove i ozljede.
  2. Dokazano je da tjelesna aktivnost dugoročno djeluje na smanjenje kronične upale, odnosno  upalnih čimbenika u organizmu, primjerice TNF citokina koji potiče upalu. Kronična upala je u podlozi mnogih autoimunih bolesti.
  3. Tjelesno vježbanje potiče lučenje interleukina-6 koji ima protupalno djelovanje. Na primjer, prema nekim istraživanjima, već i brza šetnja u trajanju od 30 minuta povećava njegovu koncentraciju nekoliko puta.
  4. Prilagodbe na trening s otporom koje se manifestiraju i u povećanju mišićne snage, u prvim se mjesecima treninga odvijaju na razini živčanog sustava i živčano mišićne koordinacije te će organizam naučiti aktivirati „zaspale“ mišićne stanice.
  5. Tjelesna aktivnost utječe na raspoloženje te potiče lučenje kemijskih prijenosnika u živčanom sustavu koji su povezani s ublažavanjem boli, manjom manifestacijom simptoma depresije, kao i smanjenom anksioznošću.
  6. Aerobni tip aktivnosti (primjerice, brzo hodanje, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, upotreba sobnih ergometara) će poboljšati izdržljivost, a izdržljivost mjerena maksimalnim primitkom kisika je vrlo dobar prediktor morbiditeta i mortaliteta od srčano-žilnih bolesti
  7. Poboljšanje tjelesne spremnosti će smanjiti ukupnu razinu umora koju izazivaju svakodnevni zadaci pa će osoba lakše savladavati dnevne poslove.
  8. Uvođenje vježbi istezanja (statičkog istezanja u trajanju do 30 sekundi uz tri ponavljanja) može i do kasne životne dobi značajno povećati opseg pokreta.
  9. Tjelesno vježbanje smanjuje arterijski krvni tlak, a time i rizik za moždani udar.
  10. Za vrijeme tjelesne aktivnosti značajno se povećava transport glukoze u stanice i to transport koji nije vezan uz inzulin što može pomoći u regulaciji šećerne bolesti.
  11. Tjelesno vježbanje je povezano s boljim i kvalitetnijim noćnom snom.
  12. Bolja izdržljivost, mišićna jakost i veća savitljivost omogućuju dulji samostalan život, bez potrebe za pomoći druge osobe .

Autorica članka: 

Prof. dr. sc. Lana Ružić, dr. med.
Katedra za medicinu sporta i vježbanja
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Views – 874

O autoru

admin administrator

Trebate se prijaviti kako bi mogli napisati komentar.