Kretanje je najbolji lijek

Fizička aktivnost najbolji je oblik prevencije, ali i vrijedna potpora liječenju brojnih bolesti te važan dio procesa rehabilitacije. Nikada nije previše ponoviti da je naše tijelo stvoreno za pokret – u trenu kad mu se oduzme ta funkcija, naš stroj za kretanje se počinje kvariti. Isto tako, kretanje je važna podrška kontroli kroničnih bolesti te uspješnijem liječenju.

Pacijenti s kroničnim bolestima, posebno kada je riječ o bolestima srca i krvnih žila, dijabetesu, astmi ili pak upalnim reumatskim bolestima, od vježbanja mogu imati značajne koristi. Ipak, prije početka aktivnog bavljenja nekim sportom, odnosno izlaganja fizičkim naporima, svakako trebate razgovarati s vašim liječnikom ili specijalistom koji vas prati te je dobro upućen u vaše zdravstveno stanje.

Aktivno do zdravlja

U slučaju kroničnih bolesti, redovita fizička aktivnost može pomoći pri ublažavanju ili čak uklanjanju nekih simptoma, a također pridonosi boljem općem stanju. Aerobne vježbe doprinose zdravlju srca te gubitku suvišnih kilograma. Trening snage jača mišiće i povećava njihovu izdržljivost olakšavajući na taj način svakodnevno funkcioniranje, sprječava njihovu atrofiju, a tako se poboljšava i stabilnost zglobova. Spomenimo i vježbe fleksibilnosti koje pomažu da se postigne optimalan opseg pokreta u zglobovima te poboljša njihova funkcionalnost, a vježbe stabilnosti smanjuju rizik padova.

Dakle, na koji način konkretno redovito vježbanje pomaže kod određenih bolesti? Nedavna istraživanja pokazala su da pacijenti sa srčanim bolestima u pravilu dobro podnose intervalni trening od kojeg mogu očekivati značajne zdravstvene koristi. Riječ je o treningu kod kojeg se izmjenjuju vježbe visokog i niskog intenziteta, a pritom se razlikuju aerobni i anaerobni intervali. Kod dijabetesa redovito vježbanje pomaže inzulinu u učinkovitijem sniženju razina šećera u krvi, doprinosi mršavljenju i povećava energiju. Vježbanje također može pomoći doprinijeti smanjenju broja napadaja astme te ih ublažiti. Kada je riječ o upalnim reumatskim bolestima, osnovni cilj liječenja jest postići stanje bez simptoma bolesti te dovesti laboratorijske upalne pokazatelje u granice normale čemu kretanje značajno doprinosi.

Slijediti savjet liječnika

Ovisno o tome o kojoj je bolesti riječ, liječnik obiteljske medicine ili specijalist (često fizijatar) može preporučiti sport ili specifične vježbe koje mogu ublažiti bol, povećati snagu ili na neki drugi način konkretno pomoći u slučaju vašeg zdravstvenog stanja. Savjetovat će i koje vježbe svakako treba izbjegavati, a bit će riječi i o intenzitetu vježbanja koji je za vas najsigurniji. Primjerice, ako je riječ o bolovima u donjem dijelu leđa, preporuka bi mogla biti aerobne aktivnosti niskog intenziteta poput hodanja ili plivanja. Kod pacijenata koji imaju dobro kontroliranu astmu, nema puno ograničenja vezanih uz fizičku aktivnost, no preporučuje se tjelesna aktivnost nižeg intenziteta. U svakom slučaju, kao i kod ostalih bolesti, intenzitet treba prilagoditi svakom pojedinačnom pacijentu.

Osim savjeta o izboru sporta, učestalosti treninga te intenzitetu vježbi, kod nekih bolesti savjetuju se i dodatne mjere opreza. Ako je riječ o dijabetesu, treba znati da fizička aktivnost smanjuje razinu šećera u krvi, pa stoga treba provjeriti njegovu vrijednost prije svakog treninga. Uzimate li inzulin ili neki drugi lijek koji smanjuje vrijednost šećera, možda ćete trebati nešto pojesti prije treninga.Bolujete li od artritisa, mogao bi vam koristiti topli tuš prije vježbanja koji će opustiti zglobove i mišiće te ublažiti bol. Budite pažljivi i po pitanju izbora odgovarajuće sportske obuće koja amortizira korake te povećava stabilnost tijekom treninga.

U dobrom društvu

Vidljivo je da nema univerzalnih uputa koje bi vrijedile za sve pacijente-vježbače te se svakom bolesniku mora pristupiti individualno. No, važno je znati da je malo onih bolesti kod kojih se fizička aktivnost ne preporučuje.

Pacijentima često nije jednostavno donijeti odluku o redovitoj rekreaciji, posebno ako ih muče kronični bolovi. Ako kretanje izaziva neugodu i bol, razmišljanje o aktivnom treningu može djelovati poput odluke o dobrovoljnom pristanku na mučenje, a pozitivni učinci vježbanja najčešće i nisu trenutni već nastupaju nakon više dana ili tjedana.
S druge strane, učinci fizičke neaktivnosti daleko brže će se odraziti na zdravlje, često pogoršavajući tijek bolesti. Kretanje je od egzistencijalne važnosti, poput vode, hrane i zraka.

Kako biste se lakše odlučili na taj korak, možda bi vam pomoglo da krenete na treninge u dobrom društvu. Birajte aktivnosti koje su vam čim više zabavne ili vas na određeni način ispunjavaju, postavite realne ciljeve i proslavite one naizgled male, ali vama itekako velike uspjehe. Svaku brigu vezanu uz vaš plan treninga podijelite sa vašim liječnikom, svakako mu se javite i ako osjetite tegobe tijekom vježbanja kako biste, prema potrebi, promijenili plan.

Ali ne odustajte od treninga. Nemojte odustati od sebe.

Pripreme za 4. Reumatlon

U organizaciji Hrvatskog reumatološkog društva, u Dubrovniku će se 28. listopada održati 4. Reumatlon, utrka čiji je cilj podizanje svijesti u javnosti o važnosti fizičke aktivnosti u prevenciji i liječenju reumatskih bolesti. Utrka se organizira u okviru godišnjeg kongresa društva, a sudjeluju, kao i proteklih godina, pacijenti oboljeli od reumatskih bolesti, liječnici, fizioterapeuti i medicinske sestre.

 

Autor: dr. sc. Miroslav Mayer, dr. med., internist reumatolog
KBC Zagreb

Objavljeno u časopisu ADIVA Plus, 127. broj, 1.09.2017.

Views – 138

Komentari su zatvoreni.